Naime, zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u prvih osam mjeseci 2008. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz roba povećan 7,5 posto, a uvoz 12,3 posto, a analitičari taj porast tumače na dva načina - rastom cijena i ranije sklopljenim poslovima.

Pipa još kapa

"Ovdje je očit sindrom slavine - pipa se zatvorila, ali još uvijek kapa", slikovito je nelogičnost statistike opisao Mladen Vedriš, pročelnik katedre Ekonomska politika na Pravnom fakultetu. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač dijeli isto mišljenje te tvrdi da se "tek u zadnjem tromjesečju mogu očekivati posljedice krize, a s obzirom na to da su neka europska gospodarstva već najavila usporavanja rasta gospodarstva u idućoj godini na stope između 1 i 2 posto, to će svakako imati negativan utjecaj na hrvatsku robnu razmjenu, a posebno na prerađivačku i tekstilnu industriju".

Vedriš tvrdi da se utjecaj krize na hrvatsku trgovinsku razmjenu neće osjetiti barem još dva mjeseca jer su ugovori potpisani, a poslovni skopljeni unaprijed. Međutim, početak 2009. mogao bi donijeti veći oprez, pa bi tako cijela iduća godina mogla biti vrlo delikatna, a kriza bi najveći trag mogla ostaviti na izvozni sektor vezan uz reprodukciju i potrošnju. "Jasno da postojeća kriza vodi u recesiju i smanjuje izglede robne i nerobne razmjene, a prvi na udaru bit će drvna industrija i proizvođači komponenta za automobilsku industriju i visoku tehnologiju jer su financijske mogućnosti potrošača naglo smanjene", kaže Vedriš.

Viša znanstvena suradnica zagrebačkog Ekonomskog instituta Andreja Mervar pak tvrdi da je znatan utjecaj na povećanje vrijednosti robne razmjene imao opći porast cijena te da "bi bilo puno ispravnije zaključivati na temelju veličina koje su očišćene od cjenovnih utjecaja". "Na trend usporavanja ukazuju podaci nacionalnih računa o ukupnom izvozu u stalnim cijenama - prošle je godine rast izvoza roba i usluga u prvom dijelu godine iznosio 6,2 posto, a ove 4,3 posto. Sasvim je očekivano da usporavanje ekonomske aktivnosti na tržištima u koje Hrvatska izvozi ima utjecaj i na smanjenje potražnje.

Slabi kupovna moć

To se već sada primjećuje, a zasigurno će biti prisutno i u bližoj budućnosti", objašnjava Mervar te tvrdi da je veličinu tih negativnih efekata zasad teško procijeniti, ali vjeruje da će oni biti ograničeni. U ovoj "kriznoj godini" Hrvatska je najviše povećala izvoz energije - sa 5,4 na 6,2 milijarde kuna, dok je uvoz istovremeno skočio sa 12,9 na 17,8 milijarde kuna.

Očit utjecaj krize na smanjenje potrošačke snage vidljiv je u padu izvoza i uvoza trajnih proizvoda za široku potrošnju koji su smanjeni prosječnih 13 posto. Za dvije milijarde pao je u ovoj godini uvoz pića i duhanskih proizvoda, ali je zato za 26 milijardi povećan njihov izvoz. Suprotno tome, Hrvatska je za 841 milijardu kuna povećala uvoz hrane i živih životinja, čiji je izvoz smanjen za 331 milijardu kuna.

"S obzirom na potencijal koji Hrvatska ima, a to su velike količine neobrađenog zemljišta, prilika za povećanjem izvoza mogla bi se ostvariti u poljoprivredi, ali će i prehrambeni sektor u 2009. godini imati tendenciju rasta izvoza", smatra Popijač te dodaje kako je rast gotovo svih ostalih djelatnosti, a pogotovo strojogradnje i industrije, u sljedećoj godini upitan jer će potražnja za tom robom zbog slabije kupovne moći biti sve manja.

Smanjena pokrivenost uvoza izvozom

Hrvatski je izvoz u prvih osam mjeseci povećan s prošlogodišnjih 42,7 milijarde kuna na 45,9 milijarde, dok je uvoz u istom razdoblju skočio sa 90,6 milijardi na 101,8 milijardi. Dakle, pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 47,9 posto na 45,1 posto, a rast trgovinskog deficita posljedica je rasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda.

Iako se lani pokrivenost kretala oko 48 posto, a ove je godine oko 2 posto manja, Vedriš smatra da bi se "u nadolazećem razdoblju deficit ipak trebao smanjiti jer će niža cijena nafte vršiti manji pritisak na financijski tok robne razmjene". Mervar također očekuje rast izvoza do kraja godine između 4,5 do 5 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu će porast najviše ovisiti o rezultatima turističke sezone.

"Drugim riječima, govorimo i dalje o rastu izvoza, ali nešto umjerenijem nego lani, dok bi se u 2009. trebao usporiti zbog ukupna u poravanja hrvatskog gospodarstva koje karakterizira visoka uvozna ovisnost, što znači da u uvjetima relativno snažna rasta, kakav je bio u prvom tromjesečju, možemo očekivati i visok rast uvoza", tumači Mervar te dodaje da će na potražnju za izvozom zasigurno utjecati i recesija u EU. Naime, Hrvatska je i u ovoj godini najviše robne razmjene ostvarila upravo sa zemljama Europske unije (88,8 posto izvoza i 83,1 posto uvoza ).

(business.hr)